Серия книг «Europom u 30 knjiga» — 30 книг

Aleš Čar, jedan od najintrigantnijih suvremenih slovenskih pisaca, u romanu "O podnošljivosti" prati tri generacije obitelji koja živi u rudarskom gradu uz današnju slovensko-talijansku granicu (od tridesetih godina 20. stoljeća, kada je Grad bio u Italiji, preko Drugog svjetskog rata i prekograničnog krijumčarenja u socijalističkoj Jugoslaviji do naših dana).

U središtu je romana stari Otac, krijumčar i kontrabasist koji je u velikom ratu bio u četiri vojske i svirao četiri državne himne, njegovih pet kćeri (Nulta, Prva, Druga, Treća i Četvrta) i dvojica unuka (pripovjedač i Zadnji).

Pisac sugestivno prikazuje globalnu vojnu ludost, a niz tanku nit istodobno se spušta i u kompleksni obiteljski labirint, pokazujući da intimni pakao nije ništa manje užasan od ideološkog. Obiteljske tajne, zamršeni odnosi, incest, sukobi čije se posljedice raspliću desetljećima čine gusto tkanje ovog briljantno napisanog romana.

Aleš Čar, jedan od najintrigantnijih suvremenih slovenskih pisaca, u romanu "O podnošljivosti" prati tri generacije obitelji koja živi u rudarskom gradu uz današnju…

Alessandro Baricco voli neobične likove – pomalo pomaknute osamljenike koji su odlučili slijediti svoje snove. Jasper Gwyn jedan je od takvih. Cijenjeni pisac, ćudljiv i suptilan četrdesettrogodišnjak, na prvi pogled zadovoljan svojim životom, iznenada odluči prestati pisati i nestati u očima svojih čitatelja.

Potajno kreće u novi izazov: želi „pisati portrete“, ostvariti potpuno jedinstven oblik umjetničkog izričaja u kojem pojedinci nisu likovi nego priče. Portrete neće objaviti, već će ih dati svojim modelima uz uvjet da ih ni oni nikada ne smiju objaviti. Nalazi atelijer, svjetlo, zvuk, atmosferu i dekor, a onda i Rebeccu, djevojku koja postaje njegov prvi model i svojevrsni stožer romana koji povezuje sve likove.

U tišini atelijera nastavlja se priča o pisanju kao intimnom ritualu i jedno unutarnje putovanje s nepredvidljivim ishodom…

Alessandro Baricco voli neobične likove – pomalo pomaknute osamljenike koji su odlučili slijediti svoje snove. Jasper Gwyn jedan je od takvih. Cijenjeni pisac, ćudljiv i suptilan…

Knjiga se sastoji od deset pripovijetki, a svaka od njih inspirirana je jednom slikom slikara Edwarda Hoppera, poznatog upravo po slikanju ljudi u naizgled običnim situacijama u različitim prostorijama: barovima, hotelskim sobama, tjeskobnim gradskim stanovima, na terasama usamljenih kuća. U slučaju ove knjige to je nit koja čvrsto veže zbirku u romaneskni oblik.

Hopper je vjerojatno najpoznatiji po slici Nighthawks (1942., pren. zn. Noćne ptice), na kojoj su dva muškarca, djevojka i barmen, dakle grupica ljudi koja sjedi u baru, vidljiva kroz izlog koji gleda na ulicu. Na taj način čitatelj može shvatiti i ove pripovijetke: kao pogled kroz zid u sobe u kojima se nalaze ljudi koji se tiho vole, glasno mrze, propadaju prepušteni...

Knjiga se sastoji od deset pripovijetki, a svaka od njih inspirirana je jednom slikom slikara Edwarda Hoppera, poznatog upravo po slikanju ljudi u naizgled običnim situacijama u…

Emil Andreev jedno je od najvećih imena suvremene bugarske književnosti. Autor je nekoliko zbirki kratkih priča, romana i drama. Njegov romaneskni prvijenac "Staklena rijeka" (2004.) dobitnik je nagrade Zaklade Vik za najbolji bugarski roman godine, kao i nagrade čitatelja u istoj kategoriji, te je još uvijek jedan od najprodavanijih romana u Bugarskoj.


Što se krije iza slova N i D uklesanih u temelje pravoslavne crkve u napuštenom bugarskom selu Gradište? Tko su i što predstavljaju kamene figure zagonetnih čovječuljaka na njezinim vanjskim zidovima i čiji duh u njoj još uvijek lebdi?

S tim će se pitanjima susresti mlada Francuskinja, diplomantica povijesti religija na Pariškom sveučilištu, Helene Thibault, nakon što stigne u Bugarsku kako bi istraživala tragove kasnog bogumilstva. Ondje Helene susreće grupu bugarskih studenata koji restauriraju crkvu pod vodstvom iskusnog profesora Stefana Metodijeva. Nakon što se smjestila u kuću bake Monke, gdje živi i mlada umjetnica Marica, Helene upoznaje zagonetnog Viktora Markova, "pisca s mnogo iskustva i bogatom općom kulturom". Istodobno, u selu se počinju zbivati neobične stvari koje ih sve zajedno uvlače u nepredvidljiv niz događaja koji oduzima dah. Snovi i legende oko stare pravoslavne crkve spajaju se u jedno užasavajuće dvodnevno putovanje zemaljskim paklom ljubavi i strasti.

Emil Andreev jedno je od najvećih imena suvremene bugarske književnosti. Autor je nekoliko zbirki kratkih priča, romana i drama. Njegov romaneskni prvijenac "Staklena rijeka"…

Smještena u okupiranu Nizozemsku u Drugom svjetskom ratu, ovo je priča o trgovcu Henriju Osewoudtu, čovjeku „koji ne čini ništa, ne želi ništa, sve je prepustio slučaju". Sve dok misteriozni Dorbeck ne uđe u njegovu radnju i ne dodijeli mu zadatke protiv Nijemaca, koji s vremenom uključuju i ubojstva. Dorbeck nevjerojatno sliči Osewoudtu, ali je i njegova suprotnost: tamnokos i prodoran za razliku od ćosavog i povučenog Henrija.

Na kraju rata Saveznici uhite Osewoudta, a on ne može dokazati da je radio za pokret otpora ni da Dorbeck postoji. Je li Osewoudt heroj, izdajica ili psihopat vođen zabludama?

Priča o Osewoudtovim sudbonosnim lutanjima kroz „sadistički svemir“ (naslov Hermansove zbirke eseja) višeznačna je i ponekad na granici realnog, a opet, egzaktna i uvjerljiva: mreže ulica i tramvaja, opisi interijera, ozračje u Nizozemskoj u doba rata… U njoj nema suvišnih riječi; rečenice su jezgrovite, stil jednostavan. To je hladan i mračan, zabavan, groteskan, zamršen i pomaknut roman. Sve istodobno. On je i furiozan ratni triler i literarno remek-djelo, nepredvidljivo i izazovno, koje nas suočava s pitanjima što je smisleno, što moralno, što dobro, a što zlo. Iz romana iščitavamo: naši svjetovi i interpretacije života stalno se sudaraju, a konačni odgovori samo su dvosjekli Damoklov mač.

„Damoklova mračna komora“ nizozemskog klasika W. F. Hermansa jedan je od najboljih i najintrigantnijih romana o Drugom svjetskom ratu i autorovo prvo djelo prevedeno na hrvatski jezik.

Smještena u okupiranu Nizozemsku u Drugom svjetskom ratu, ovo je priča o trgovcu Henriju Osewoudtu, čovjeku „koji ne čini ništa, ne želi ništa, sve je prepustio slučaju". Sve dok…

Tinejdžerica Leila i njezina starija sestra Samira žive u Helsinkiju. Majka im je Finkinja koja je prihvatila islam udajom za njihova oca Farida i sa strašću je uronila u novu religiju. Ona nosi hidžab i živi uz zabrane i opomene, a kćeri odgaja u skladu s tradicionalnim vrijednostima. A one samo želi živjeti kao većina mladih djevojaka u Finskoj: izlaziti, imati mladića, pripadati. No i društvo u cjelini okreće im leđa. Rasizam, seksizam i nasilje prožimaju svijet u kojem žive. A kad se Samira odseli od kuće, situacija postaje opasna…

"Anđele s asfalta" kritičari nazivaju izuzetnom i važnom knjigom koja ne preza od kontroverznih pitanja i problema našega vremena. Priča je to koja ocrtava društvene i kulturalne sukobe današnjice – asimilaciju imigranata u zemljama razvijene demokracije i rastući nacionalizam i rasizam. A kad se svjetovi sudaraju, mlade djevojke često su prve žrtve.

Autorica prikazuje mlade žene muslimanske religije na pragu odrasla života u najranjivijim trenucima, rastrzane između različitih kultura i identiteta. Ali ona govori i o svim mladim djevojkama koje su izložene poruzi vršnjaka, diktatu medija ili općoj seksualizaciji društva. U ovoj poetičnoj i ponekad crnohumornoj prozi Holmström nas vodi u svijet djevojačkih nesigurnosti, nadanja i čarki, a pitanje - nosi li svaka žena, sa Zapada ili ne, na sebi cijenu – sâmo se nameće.

Tinejdžerica Leila i njezina starija sestra Samira žive u Helsinkiju. Majka im je Finkinja koja je prihvatila islam udajom za njihova oca Farida i sa strašću je uronila u novu…

Rădulescuov roman autentično je svjedočanstvo jedne raskošne mašte, ali i dokaz tomu da i najneobičnije fikcionalne konstrukcije teško nadmašuju surovost stvarnosti iz koje su na ovaj ili onaj način ponikle. Smješten u bajkovit, iz vremenskoga i prostornog kontinuuma izmješten svijet koji geografiju današnje Rumunjske miješa s fantastičnim zemljopisom neobičnih kraljevstava – poput onih zelenih i plavih mrava – "Teodozije Mali" predstavlja groteskom i apsurdom te finim humorom iscrtanu parabolu političkog života suvremene države: grubu borbu za moć vođenu preko leđa tihe većine.

U tome mu pomaže galerija briljantno osmišljenih, urnebesnih antropomorfnih i zoomorfnih likova koji – često na hiperboličan, bajkama svojstven način – utjelovljuju različite funkcije iz javnog života. Osim samoga Teodozija, prijestolonasljednika za čiju se sigurnost brine opunomoćeni tutor Mačkopas Gavril, tu su i svojevrsni dvorjani Utvara Otilia, Sova Kaliopi i Minotaur Samoil kao i uzurpatori Soma Protektor i Otto iz Ottoburga, a nad svima bdije misteriozno božanstvo oscilirajućih moći: strašni zmaj Veliki Monstrumić.

Rădulescuov prijemčiv stil i scenaristički vješto vođenje priče čine ovaj roman jednim od najboljih romana objavljenih u Rumunjskoj nakon 1990.

Rădulescuov roman autentično je svjedočanstvo jedne raskošne mašte, ali i dokaz tomu da i najneobičnije fikcionalne konstrukcije teško nadmašuju surovost stvarnosti iz koje su na…

Radnja ovog nadrealnog crnohumornog romana započinje u Terezínu, mjestu u današnjoj Češkoj gdje je za Habsburškog Carstva izgrađena najmodernija vojna utvrda, koju su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata prenamijenili u „tranzitni logor". Odatle su ljudi (uglavnom Židovi) odvođeni vlakom za Auschwitz. Nakon pada komunističkog režima, nekoliko stanovnika tog zaboravljenog i opustjelog mjesta predvođenih glavnim likom, ujedno i fiktivnim pripovjedačem romana, te njegovim mentorom čičom Ilkom, dosjete se kako komercijalno iskoristiti sve veći interes stranih turista za to, sada zapušteno, mjesto tragičnih ljudskih patnji i stradanja.

Uskoro u Terezínu počnu nicati brojne suvenirnice, restorani, pa čak i diskoteke, a glavni lik (kojem ni u jednom trenutku ne saznajemo ime) dobiva ponudu da svoj komercijalno-poslovni projekt primijeni u Bjelorusiji, zemlji u kojoj je „đavo imao svoju radionicu“ i gdje se nalaze „najdublji grobovi, za koje nitko ne zna“. Ondje radnja Topolova romana počinje poprimati novu, sasvim makabrističnu dimenziju...

"Hladnom zemljom" (Chladnou zemí, 2009.), zadnji roman jednog od vodećih suvremenih čeških pisaca Jáchyma Topola, dosad je preveden na sve važnije svjetske jezike te je ovjenčan uglednom češkom književnom nagradom „Jaroslav Seifert“ (2010.).

Radnja ovog nadrealnog crnohumornog romana započinje u Terezínu, mjestu u današnjoj Češkoj gdje je za Habsburškog Carstva izgrađena najmodernija vojna utvrda, koju su nacisti…

"Svjetlarnik" (Claraboia) drugi je po redu roman portugalskog književnika i nobelovca Joséa Saramaga (prvi roman, Zemlju grijeha – Terra do Pecado – objavio je 1947. godine). Saramago je rukopis ovog romana poslao na razmatranje nakladniku još 1953. godine, no nikada nije dobio njegov odgovor. Rukopis se naposljetku zagubio, a Saramago je u međuvremenu izgradio zavidnu književnu karijeru. Kada je 1989. rukopis napokon pronađen, Saramago je odbio ponudu za objavljivanje. Prema njegovoj želji, roman je u Portugalu objavljen tek nakon njegove smrti – 2011. godine – gotovo 60 godina nakon što je napisan.

U "Svjetlarniku" pratimo živote stanovnika jedne stambene zgrade u Lisabonu krajem 1940-ih koju nastanjuju uglavnom siromašni parovi, radnici i obrtnici, ali i negdašnji pripadnici srednje klase. Tu žive postolar Silvestre i njegova supruga, udovica Cândida sa svoje dvije kćeri i sestrom, „tetom“ Amélijom; Španjolka Carmen sa suprugom Emilijom Fonsecom; dona Lídia, koju triput tjedno posjećuje njezin ljubavnik Paulino; supružnici Anselmo i Rosália i njihova vrckasta kći Maria Cláudia; Justina i njezin nasilni muž Caetano koji su doživjeli veliku životnu tragediju… Dodatnu živost u radnju unijet će dolazak mladog podstanara Abela Nogueire.

Saramago vrlo vješto portretira njihove živote, baveći se za ono vrijeme iznimno kontroverznim temama, poput silovanja, promiskuiteta, nasilja u obitelji i lezbijske ljubavi...

"Svjetlarnik" (Claraboia) drugi je po redu roman portugalskog književnika i nobelovca Joséa Saramaga (prvi roman, Zemlju grijeha – Terra do Pecado – objavio je 1947. godine).…

"Kod nas u Auschwitzu" zbirka je izabranih priča poljskog autora Tadeusza Borowskog (1922. – 1951.) inspiriranih njegovim zatvoreničkim iskustvom u nacističkim koncentracijskim logorima Auschwitz i Dachau za Drugog svjetskog rata. Iako je poživio samo 28 godina i za sobom ostavio kvantitativno ne odveć velik književni opus, Tadeusz Borowski do danas je ostao jedinstvena pojava u poljskoj književnosti. Unatoč tome, djelo ovog istinskog književnog velikana kod nas je ostalo gotovo potpuno nepoznato.

U svojoj provokativnoj i okrutnoj prozi, lišenoj svakog moraliziranja i politikantstva, Borowski iz perspektive hladnog i bezdušnog promatrača, logoraša Tadeka, opisuje svijet pukog preživljavanja u logoru smrti. Pritom se najviše usredotočio na ono što je smatrao najsotonskijom, istinski tragičnom stranom tog mjesta potpune degradacije svih ljudskih vrijednosti – zločinom logike koju je totalitarni sustav doveo do savršenstva, do stupnja dotad neviđenog u povijesti – na silovanje ljudskosti žrtava, prisiljavanje na pokornost po cijenu života, svjesno i proračunato huškanje čovjeka na čovjeka…

Objavljene neposredno nakon Drugog svjetskog rata, izazvavši velik šok i prijepore u poslijeratnoj poljskoj javnosti zbog navodnog nihilizma i pomanjkanja vjere u čovjeka, kratke priče Tadeusza Borowskog danas se općenito smatraju remek-djelom svjetske književnosti.

"Kod nas u Auschwitzu" zbirka je izabranih priča poljskog autora Tadeusza Borowskog (1922. – 1951.) inspiriranih njegovim zatvoreničkim iskustvom u nacističkim koncentracijskim…

"Eksperiment", roman ciparske spisateljice Myrto Azine Chronidi, može se opisati kao "istraživanje o erotskoj ljubavi i duši". Dva glavna lika, Ona i On, odlučuju se upustiti u svojevrstan eksperiment: zajednički napisati književno djelo i uspjeti u onome u čemu drugi nisu, a to je ostvariti istinsku suradnju i jedinstvo svojim pisanjem, propitujući istodobno jedno od najvećih ljudskih iskušenja – požudu. Da bi se potpuno mogli posvetiti pisanju, tijekom „eksperimenta“ moraju se suzdržavati od spolnog čina i potisnuti pobuđeni libido.

Ona je samosvjesna žena koja drži do svoje slobode. On je „mudar čovjek koji, baš kao i Sokrat, vjeruje da jedino zna da ništa ne zna“. Tijekom pisanja oni se otkrivaju jedno drugome, a njihove priče refleksija su njihovih osobnosti, emocija, nagona te percepcija njihova odnosa. Rezultat ovog eksperimenta fluidna je i poetična proza, niz priča u kojima se isprepliću teme poput ljubavi, seksa, religijske ekstaze, psihijatrije i mitova. Myrto Azina Chronidi za "Eksperiment" je 2010. godine dobila prestižnu Nagradu Europske unije za književnost.

"Eksperiment", roman ciparske spisateljice Myrto Azine Chronidi, može se opisati kao "istraživanje o erotskoj ljubavi i duši". Dva glavna lika, Ona i On, odlučuju se upustiti u…

Ispripovijedan u obliku niza pisama upućenih osobi koja je imenovana kao Angelo, ovaj roman iznosi potresnu ispovijest mladog čovjeka koji je napustio svoju domovinu, zemlju smještenu na istoku Europe, gdje „nižu se siromašne i mračne Države što nemoćno oplakuju vlastitu neostvarenu Povijest“, kako bi pronašao sreću „na Zapadu“, odnosno u Parizu. No tamo se njegove iluzije uskoro rasplinjuju, jer „sve su se zemlje pretvorile u avetinjske pustinje ruševina kojima stada nomada tumaraju od jednog središta interesa do drugog“, a intimna ispovijest o razočarenju postupno prelazi u priču o potrazi za vlastitim identitetom, ali i ispovijed o počinjenom zločinu.

Radnja romana "Pogranični teritorij", višeslojnog, majstorski napisanog romana kojeg krase naglašena poetičnost i atmosferičnost, zalazi tako u teško opipljiv, „pogranični teritorij“ stvarnosti i privida, čime značenje ovog pojma nadilazi prvotan semantički okvir jedne konkretne geopolitičke kategorije.

Ispripovijedan u obliku niza pisama upućenih osobi koja je imenovana kao Angelo, ovaj roman iznosi potresnu ispovijest mladog čovjeka koji je napustio svoju domovinu, zemlju…

Roman "Peti brod" (Piata loď, 2010.) hvaljeni je prvijenac jedne od najvažnijih suvremenih slovačkih književnica Monike Kompaníkove (1979.), za koji je 2011. dobila najprestižnije slovačko književno priznanje, nagradu Anasoft litera. Riječ je o priči ispripovijedanoj iz perspektive dvanaestogodišnje djevojčice Jarke, koja živi s mladom i nezrelom samohranom majkom Lucijom te emocionalno hladnom bakom Irenom, u okruženju u kojem nema „nikakve duboke naklonosti, suzvučja ni razumijevanja... naznake intimnosti, bliskosti“.

Emocionalno zanemarena i prepuštena samoj sebi usred društvenog vakuuma okruženog džunglom postkomunističkih betonskih zdanja u jednoj od četvrti grada Bratislave, Jarka provodi dane sanjareći o mjestu na kojem će se osjećati sigurno: o malenom vrtu s kućicom koje je izgradio njezin djed u predgrađu okruženom zelenilom, svome brodu u mirnoj luci…

Inspirirana stvarnim događajem, Kompaníková je napisala iznimnu priču koju zbog društveno-kritičke komponente i mnoštva važnih pitanja koje otvara (ponajprije onih o odnosu djece i roditelja u suvremenom društvu), mnogi smatraju prijelomnim djelom suvremene slovačke književnosti…

Roman "Peti brod" (Piata loď, 2010.) hvaljeni je prvijenac jedne od najvažnijih suvremenih slovačkih književnica Monike Kompaníkove (1979.), za koji je 2011. dobila najprestižnije…

"Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš" zbirka je pripovijedaka o obespravljenoj grčkoj radničkoj klasi, ljudima koji žive na periferiji Atene, u siromašnim četvrtima koje se ne spominju u turističkim vodičima. Junaci Ikonomouovih šesnaest kratkih priča otpušteni su radnici i njihove obitelji, umirovljenici, radnici koji uzaludno čekaju plaće, mladi parovi, gladna djeca. Suočeni s teškim životnim situacijama, bore se za svoje dostojanstvo, egzistenciju i prava vjerujući u budućnost, čak i onda kad im je sve oduzeto.

Ikonomou uvjerljivo progovara o temama koje su skrivene ispod površine. Kritičari ga hvale jer suptilno uvodi čitatelje u egzistencijalne tjeskobe svojih likova, snažno prenosi tišinu, nevidljivo i neizgovoreno, a geste s lakoćom prevodi u nezaboravne slike.

Knjiga "Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš" smatra se svojevrsnim književnim simbolom grčke krize. Svojom univerzalnom vrijednošću i aktualnostima o kojima progovara bez cenzure i patetike, oduševila je svjetsku književnu javnost. Prevedena je na engleski, francuski, njemački, talijanski i španjolski jezik.

"Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš" zbirka je pripovijedaka o obespravljenoj grčkoj radničkoj klasi, ljudima koji žive na periferiji Atene, u siromašnim četvrtima koje se ne…

Godina je 1883. U pozadini radnje surov je islandski krajolik. Pratimo svećenika Baldura Skuggasona u lovu na misterioznu plavu lisicu. Potom ulazimo u svijet botaničara Friðrika Friðjónssona i njegove štićenice Abbe, rođene s Downovim sindromom. Do kraja ovog kratkog romana, priča povezuje sudbine likova u čijim se životima sve preokreće.

Oslanjajući se na tradiciju islandskih narodnih priča koju dekonstruira, na mit, moć nadnaravnog, Sjón stvara moderan i drugačiji tekst koji savršeno korespondira s našim vremenom i svim njegovim izopačenostima. Čitati Sjóna neobično je iskustvo: roman je na trenutak hladan, a potom dirljiv i liričan; priča izrezana iz islandske prošlosti, pejzaža i kulture, a opet svevremena i suvremena.

Poetičan Sjónov jezik jednostavan je, čak bolan, ali i pun suptilnosti, humora, skrivenih značenja i intelektualnih bljeskova. Ovo je jedan od onih tekstova koji otvaraju mnoga pitanja: jer stvari često nisu onakve kakvima se čine, pa i lisice katkad nisu tek životinje. A ljudi katkad i nisu ljudi.

"Plava lisica" savršen je uvod u jedan literarni talent najviše klase: Sjón, danas jedan od najpoznatijih i najprevođenijih islandskih književnika, za ovaj roman nagrađen je prestižnom Književnom nagradom Nordijskog vijeća, a roman je preveden na više od trideset jezika.

Godina je 1883. U pozadini radnje surov je islandski krajolik. Pratimo svećenika Baldura Skuggasona u lovu na misterioznu plavu lisicu. Potom ulazimo u svijet botaničara Friðrika…

Elsa, poznata psihologinja i snažna osoba koja je uvijek držala obitelj na okupu, umire od raka, a njezin suprug Martti, cijenjeni finski slikar, i kći Eleonoora, ambiciozna kirurginja, pokušavaju se pomiriti s tom činjenicom dok ih tuga emocionalno lomi. Unatoč vrlo lošem zdravstvenom stanju, Elsa je odlučila svoje posljednje dane provesti na obiteljskom imanju radije nego u bolnici, dok brigu o njoj preuzima unuka Anna, Eleonoorina kći. Ona pak sa sobom nosi breme emocionalnih odnosa sa svojim dečkom Matiasom te joj boravak uz Elsu i Marttija služi kao neka vrsta rasterećenja. Uskoro, sasvim slučajno, Anna saznaje za priču o Eevi, obiteljskoj dadilji...

Roman "Istina" (Totta, 2010.) mlade finske književnice Riikke Pulkkinen (1980.), osim u Finskoj, gdje je ušao u finale najprestižnije finske književne nagrade (Finlandia), postigao je i velik međunarodni uspjeh (preveden je na 17 jezika). Kritičari diljem svijeta osobito su pohvalili njezin psihološki precizan i poetičan stil, duboku karakterizaciju likova te odmak od melodramatičnosti.

"Istina" je snažna, vješto i elegantno ispripovijedana obiteljska priča, s dubokim i zaokruženim karakterizacijama likova, kroz koju autorica nastoji sažeti složene osjećaje, sjećanja i traume triju generacija.

Elsa, poznata psihologinja i snažna osoba koja je uvijek držala obitelj na okupu, umire od raka, a njezin suprug Martti, cijenjeni finski slikar, i kći Eleonoora, ambiciozna…

Sramili smo se svog pijanog pjevanja, svog prostačkog jezika, svojih bljuvotina i sve češćih posjeta policajaca i ovršitelja. Sramili smo se, ali nismo činili ništa da se promijenimo.

Riječ je o poluautobiografskom djelu, ispripovijedanom iz perspektive trinaestogodišnjaka (poslije odrasla čovjeka), od milja zvanog Dimitrić, koji odrasta u disfunkcionalnoj obitelji, živeći u kući svoje bake Marije s ocem alkoholičarom Pijem i trojicom stričeva, Mrgom, Letvom i Hermanom: a svima njima zajedničko je da su „upropastili svoje ljubavne veze i vratili su se mami“, Dimitrijevoj baki.

Oni sav svoj stečeni novac, što od poslova koje povremeno obavljaju što od socijalne pomoći, nemilosrdno troše opijajući se do besvijesti po lokalnim birtijama. Ništa neuobičajeno za družinu koja smatra da je doživjeti šezdesetu „vrhunac malograđanštine“. Samo je Dimitrijev otac imao stalan posao, na pošti, „ali i on je raznoraznim birtašima znao biti dužan čak po nekoliko mjesečnih plaća“.

Svojim iskrenim i neuvijenim stilom, prožetim surovim humorom i sarkazmom, ali i određenom dozom suosjećanja prema svojim likovima, autor nas s lakoćom uvodi u svijet bez srama i lijepih manira, u svijet otuđenja i socijalne deprivacije…

Roman "Nažalosnost stvari" (De helaasheid der dingen, 2006.) jednog od najvažnijih suvremenih belgijskih autora Dimitrija Verhulsta (1972.) do danas je preveden na više od dvadeset jezika, te je autoru priuštio titulu „najvećeg talenta flamanske književnosti“. Prema romanu je 2009. snimljen iznimno uspješan istoimeni film, koji je bio belgijski kandidat za nagradu Oscar.

Sramili smo se svog pijanog pjevanja, svog prostačkog jezika, svojih bljuvotina i sve češćih posjeta policajaca i ovršitelja. Sramili smo se, ali nismo činili ništa da se…

Roman "Trenutak" (A pillanat) mađarska književnica Magda Szabó objavila je 1990., kada su joj bile 72 godine i nakon što je već postigla status najznačajnije suvremene mađarske književnice. No zamisao za njegovo pisanje začela se još za vrijeme školovanja, kada se, kao ambiciozna studentica latinskog jezika i književnosti, ponovno susrela s Vergilijevim spjevom o trojanskom junaku Eneji koji je nakon propasti Troje, potaknut božanskom objavom, poveo svoj narod u novu domovinu – današnju Italiju – gdje se, nedugo po iskrcavanju, oženio Lavinijom, kćeri kralja starosjedilaca, Latina, te tako postao praocem slavnoga rimskog naroda. No da bi se opisano moglo ostvariti, rimski je pjesnik morao žrtvovati Enejinu zakonitu suprugu Kreuzu – baš poput mnogih drugih žena na njegovu putu – kćer trojanskoga kralja Prijama, koja je poginula prilikom bijega iz Troje...

No što ako se to nije dogodilo i ako je umjesto Kreuze poginuo netko drugi? Ako se Kreuza odlučila suprotstaviti sudbini i bogovima, poručivši im da nitko nema pravo svoju samoizmišljenu božansku bit opravdati žrtvovanjem smrtnika?

Oživjevši Kreuzu, „nepravedno izgnanu iz epa“, i ispisujući njezinu verziju priče – Kreuzaidu – autorica se vrlo smjelo suprotstavila svakoj vrsti „konvencionalizirane” umjetničke reinterpretacije povijesti, istodobno se postmodernistički podsmjehujući bilo kakvom pokušaju nametanja državne mitologije, diktaturi, totalitarizmu…

U tom smislu, ovaj roman Magde Szabó potpuno odstupa od poetike njezinih ostalih romana.

Roman "Trenutak" (A pillanat) mađarska književnica Magda Szabó objavila je 1990., kada su joj bile 72 godine i nakon što je već postigla status najznačajnije suvremene mađarske…

"Jedno od nas spava" Josefine Klougart, danske književne zvijezde i jedne od najhvaljenijih mladih skandinavskih autorica, osebujan je roman o gubitku, u svim njegovim oblicima.

Naratorica, umjetnica iz Kopenhagena, dolazi u roditeljski dom na poluotok Jylland, u posjet bolesnoj majci. Istodobno prolazi bolno razdoblje nakon prekida veze te se nada naći mir u krajoliku svoga djetinjstva. Ali i tamo je opsjedaju ambivalentni osjećaji, tuga i bol jer ništa nije kako je nekada bilo. Što se promijenilo u njezinu geografskom i mentalnom krajoliku?
Dok promatra snijeg koji je „prekrio sve živo i sve mrtvo“, ona iscrtava slike što se vrtlože u njezinu umu, najviše u posljednjih osam godina.

U kratkim narativima ili prozno-poetskim fragmentima isprepliću se njezina sjećanja, emocije, dijelovi razgovora, tišina, i pogađaju, a katkad i šokiraju, čitatelja.

"Jedno od nas spava" hrabar je i nekonvencionalno napisan roman, neobičnih i iznenađujućih jezičnih bravura, začudnih slika i metafora koje kao da preslikavaju misli, čulne i emocionalne doživljaje i u jeziku stvaraju sliku onoga što mi, naš život, uistinu jesmo. Jer ništa nije vječno: ljubavi se gase, naši mili umiru, prolazi sve i ostaje samo „osjećaj da se ovo više nikada neće ponoviti i istodobno utjeha zato što je tako kako je, jer i nije stvarno. Ako išta ikad jest.“

"Jedno od nas spava" Josefine Klougart, danske književne zvijezde i jedne od najhvaljenijih mladih skandinavskih autorica, osebujan je roman o gubitku, u svim njegovim oblicima.…

Najljepši roman objavljen u Španjolskoj nakon Građanskog rata. Gabriel García Márquez

Glas pripovjedačice, Natàlije, jedinstven je u svjetskoj književnosti: nakon nekoliko rečenica prisvojite je kao sestru, prijateljicu, rođakinju, dragu susjedu… Neposredno i živopisno odmah vas uvodi u svijet Barcelone 1930-ih i Druge Španjolske Republike. Pisan u prvom licu, na prvu neobičnim ali autentičnim, naizgled naivnim jezikom, roman je na tragu toka svijesti, ali očišćen od suvišnog. Čitatelj saznaje samo ono što se događa junakinji i u njoj, samo iz njezine perspektive.

Natàlia, djevojka skromna porijekla, na fešti na Trgu dijamanta, susreće nepoznata mladića koji je, usprkos početnoj odbojnosti, šarmira. Natalia i Quimet se ubrzo ožene, sirotinjski se kuće, uživaju u malim radostima, ubrzo imaju dvoje djece… Quimetu se uzgoj golubova pretvori u opsesiju zbog koje trpi cijela obitelj. Natàlia je očajna, ali dobra prijateljica, senyora Enriqueta, uvijek joj kaže: „Draga moja, sve ti je to život.“

Mercè Rodoreda najznačajnija je katalonska novelistica 20. stoljeća, a roman "Trg dijamanta" remek je djelo europske književnosti – preveden je na više od trideset jezika. Rodoreda je pisala na katalonskom, a od 1939. živjela je u egzilu.

Jadranka Pintarić

Najljepši roman objavljen u Španjolskoj nakon Građanskog rata. Gabriel García Márquez

Glas pripovjedačice, Natàlije, jedinstven je u svjetskoj književnosti: nakon nekoliko…